(Foto: Marja Kuljiš) U subotu 24.09.2011. sudjelovali smo na radionici obnove bunje u Prosiki, ribarskoj lučici na Vranskom jezeru. U organizaciji JU Park prirode Vransko jezero i dr. Jadrana Kale okupilo se trideset ljudi voljnih i željnih učiniti neki novi napredak u očuvanju suhozidne kulturne baštine. Na radionici su sudjelovale udruge Suhozid iz Kolana, Argonauta, [...]
1. Kada bi se hrvatski suhozidi sada naručili, koštali bi šest godišnjih proračuna RH.
2. Najčuveniji krajolici nastali su uslijed širih ekonomskih mogućnosti i zbog sudjelovanja u širim političkim asocijacijama.
(…)
Tekst prenosimo iz web-bilježnice Jadrana Kale, a autor fotografija mrgara je Denis Lešić
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero organizira radionicu suhozidne gradnje. Radionica će se održati 24. rujna 2011. (subota) s početkom u 7 sati u ribarskoj lučici Prosika u PP Vransko jezero.
Vodnjan: Dovršena unutarnja kupola trećeg kažuna na poznatom lokalitetu kraj Sv. Foške >>> Dragodid predvodio suhozidnu akciju na poziv organizatora Tjedna maslinovog ulja >>> Rašina bunja kod Vodica: radionica suhozida u povodu Dana muzeja
Sutra, subota 21.svibnja: gradnja kamene klupe uz spomeničku ploču kod Rašine bunje, Okit, Vodice.
Predavanje Branka Orbanića održano 14.5. kao dio radionice REVITAS/”Moj kažun”
dragodidska izložba nakon Rijeke šara po sjevernoj Dalmaciji: prvo na Srimi, pa u Zadru, Primoštenu, Tribunju, Šibeniku, i na kraju pred Rašinom bunjom kod Vodica
Subotnjom radnom akcijom u organiciji Općine Tribunj (15 ljudi, 4 sata rada) obnovljena razrušena bunja.
Vinogradi na predjelu Takala nad Bakarcem su prvi hrvatski zaštićeni kulturni krajolik, po terenskom istraživanju 1971. [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Baščanski mrgari (“muzišta”) na Starošćini su primjer suhozidnih ograda nastalih uslijed periodičnih potreba brojanja ovaca na kolektivnim [...] Tekst: Jadran Kale, foto: Berislav Horvatić / Denis Lešić
Bunja na predjelu Jasenovica, iznad sela Zlarin. U perspektivi se vide južni dijelovi Šibenika [...] Tekst i foto: Jadran Kale
U zaselku Gornja Banda na otoku Drveniku pored Trogira netaknutim je ostao sklop s dvojnom gusternom, dva gumna, krušnom peći i kućama [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Tri kažuna nedaleko crkve sv. Foške u zaselku Batvači kod Vodnjana su najveći sklop ovakvih građevina u Istri [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Okolica Luna na otoku Pagu je područje najvećeg genetskog diverziteta maslina kod nas [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Rašina bunja u predjelu Okit kod Vodica je najistančanija hrvatska građevina nastala primjenom građevne tehnike nepravog svođenja[...] Tekst i foto: Jadran Kale
Stari stan na predjelu Samograd na otoku Žirju je najrazvedenija hrvatska građevina izgrađena primjenom tehnike nepravog svođenja[...] Tekst i foto: Jadran Kale
Međe u današnjem Starograjskom polju slijede raster antičke hore, prilagođavan u rimsko, srednjovjekovno i moderno doba[...] Tekst i foto: Jadran Kale
Poluotok Srima sa sjeverozapadne strane zatvara kanal sv. Ante pred Šibenikom. Zemljište je zanimljivo zbog prisutnosti dvojne bazilike (VI. st.) znatne veličine[...] Tekst: Jadran Kale, Foto: GOOGLE
Kod kojeg ministra leži ključ očuvanja kulturnih krajolika: Mesića ili Čobankovića? Ako shvatimo da nisu slučajno izgradnju svih 12 kornatskih križeva vodili majstori s otoka Paga – našeg najaktivnijeg ovčarskog kraja – odgovor više nije tako jednostavan, odnosno odjednom postaje jednostavniji.
Zaboravite stoljeće sedmo, djedove i ostalu mitologiju: Jadran Kale pogađa točno u srce problema suhozida – danas. Članak objavljen prije deset dana u Vijencu.
Na samom kraju 2010., u dva znanstvena časopisa, pet suhozidno/baštinskih članaka! Sretno i berićetno!
fotografije Jadrana Kale
aktivnosti na Lunu ne jenjavaju… prenosimo program za produženi vikend 7.-10.10.
Kad bi vlada danas naručila izgradnju jadranskih suhozida, izgradnja ukupnih pašnjačkih suhozida poput kornatskih ne bi koštala manje od 45 milijardi kuna a za guste ovčarsko-maslinarske ili vinogradarske terasaste suhozide otprilike pedeset puta više.
Jadran Kale montirao je snimke izrade kamenog krova sa ovogodišnje akcije u Petrebišćima. Dokumentarac u produkciji Fade-in-a očekujemo ove jeseni…
Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka Paga je 19 km dugačak, a 1,5 km širok poluotok Lun, svojevrstan prirodno-povijesni fenomen sa oko 80.000 maslina u ovčarsko-suhozidnom pejzažu. U ovom ulomku iz dokumentarca Alekseja Pavlovskog iz 1992. saznajemo o nekim pojedinostima gradnje poznatih paških suhozida, pa tako i o cijeni koja su nekad plaćali oni koji nisu htjeli, znali ili mogli zidati sami.
Predavanje s projekcijom povodom izrade info tabli za zaštićene suhozidne građevine Dudićevog osika u Lunu.
“Ma, taj danas zaista fenomenalan krajolik nacrtan je 1947. godine na stolu jednoga geodeta Slovenca, u vrijeme komunističke kolektivizacije, kad su primoštenski težaci iz šešira izvlačili lokacije na kojima će saditi lozu za novu državnu vinariju. Današnjeg Bucavca ne bi bilo da nije bilo tog razdoblja stvaranja seljačkih zadruga “pod mus”. Ovaj fantastični raster vinograda iskrčen je po naređenju, i on je podsjetnik na jedno od najzloglasnijih razdoblja naše povijesti, samo što – predivno izgleda!!!” – riječi su Jadrana Kale koje prenosimo iz jednog starijeg broja Slobodne
Slobodna Dalmacija, 6.8.2010.
Novi list, 12.8.2010.
Reklo bi se da od kažuna nema benignije teme. Međutim oko tih poznatih istarskih suhozidnih poljskih kućica već dulje vrijeme tinja jedan znanstveni sukob koji je dodatno nabijen i nacionalnim strastima…
kratak izvještaj i par fotografija sa netom održane radne akcije na Učki
Studenti arhitekture, etnologije i krajobrazne arhitekture 24.7.-1.8. obnavljaju selo Petrebišća ispod glavnog hrpta Učke.
Do sada neobjevljeni intervju vođen u proljeće 2010. sa Svenom Kulušićem, autorom „Knjige o Kornatima“ i jedine znanstvene tipologije suhozida kod nas.
Razgovarao Filip Šrajer, fotografije iz arhive Svena Kulušića
Studenti arhitekture, etnologije i krajobrazne arhitekture 24.7.-1.8. obnavljaju selo Petrebišća ispod glavnog hrpta Učke.
fotke sa lica mjesta od Jadrana Kale
i link na članak u Slobodnoj
Prošli tjedan su Šibenčani i mnogi drugi gradili križeve za Dina Klarića i Marinka Kneževića.
Jadran Kale šalje slike i video…
“Šibensko područje inače je, prema riječima najvećeg znalca na tom području, etnologa Muzeja grada Šibenika mr. Jadrana Kale, izrazito suhozidni kraj. – Uzmite samo za primjer Srimu, pa ona je mjesto na kojem bi trebalo organizirati nastavu za školsku djecu! Tamošnji suhozidi pričaju tisućljetnu priču o životu na tom području, tamo postoji pojava najsličnija onome [...]
“Granicu potenciraju upravo suhozidi: tamo gdje počinje šibenska srednjovjekovna komuna, tj. na šibenskoj strani, suhozida ima jer se stanovništvo bavilo maslinarstvom, a od zadarske granice pa dalje ih nema jer su stanovnici bili stočari, tako da suhozidi govore i o kulturi življenja na nekom području.”, kaže Jadran Kale u članku u Slobodnoj Dalmaciji od 22.1.2010. [...]
U broju 217 u jesen 2007. godine časopis Zarez objavio je članak Jadrana Kale “Gospodar zombijevskog krajolika”. Članak možete u originalu pročitati na adresi http://www.zarez.hr/217/zariste1.html, a ovdje ga prenosimo u cijelosti. Gospodar zombijevskog krajolika Jadran Kale U povodu Drugog kongresa hrvatskih arhitekata održanoga u Opatiji od 18. do 20. listopada 2007. i u povodu Prvog [...]
Dobar dan iz Sibenika, Proslog petka je zavrsena obnova Rasine bunje kod Vodica, prvi posao na takvoj gradjevini (s prolazom medju prostorijama) u nas. Osim ciscenja raslinja i preslagivanja dijelova zidova, zatvoreno je i zarusavajuce kroviste. Prilazem par fotografija. Lijep pozdrav, Jadran Kale. kravosas dodaje: link na članak o obnovi Rašine bunje u Vjesniku 09/2008
'Mediteranska kamena kuća – tehnike gradnje i obnove / korištenje u skladu s okolišem'
«Posavska tradicijska drvena kuća – priručnik za obnovu» – dostupno na stranicama Ministarstva kulture
«Ruralno graditeljstvo u Podravini – Tradicijska arhitektura vinogradarskih klijeti» (Zebec)
«ZELENA ENERGIJA» – dostupno na stranicama ZMAG-a
"suhozid" Chnl
Izložba Dragodid
Učili smo od profesionalaca kako se gradi suhozid